Talu mai le amataga o taimi, ua iloa ma faʻaaogaina meatotino faʻafomaʻi o le malamalama mo le faʻamalologa. Na fausia e tagata Aikupito anamua ni solarium ua faʻapipiʻiina i tioata lanu e faʻaaoga ai lanu faʻapitoa o le fusi vaʻaia e faʻamalolo ai faʻamaʻi. O tagata Aikupito na muamua iloa afai e te valiina le tioata o le a faʻamama ese isi galu uma o le fusi vaʻaia o le malamalama ma avatu ia te oe se ituaiga mama o le malamalama mumu, lea eFa'asalalauga o le galu e 600-700 nanometa.O le faʻaaogāina e tagata Eleni ma Roma i le amataga na faʻamamafa ai aafiaga vevela o le malamalama.
I le 1903, na tauaaoina atu ai ia Neils Ryberg Finsen le Nobel Prize i le fomaʻi ona o le faʻaaogaina manuia o le malamalama ultraviolet e togafitia ai tagata e maua i le TB. O aso nei ua lauiloa Finsen o le tamā otogafitiga fa'aonaponei mo le malamalama i ata.
Ou te fia fa'aali atu ia te oe se polosiua na ou maua. E mai le amataga o le 1900s ma i luma o lo'o tusia ai le 'Fiafia i le la i totonu o le fale fa'atasi ai ma le la o le fale.' O se oloa na gaosia i Peretania e ta'ua o le Vi-Tan ultraviolet home unit ma o se pusa ta'ele e fa'aaogaina ai le malamalama ultraviolet incandescent. E iai se moli incandescent, o se moli mercury vapor, lea e fa'asalalauina ai le malamalama i le ultraviolet spectrum, lea e maua ai le vaitamini D.
